Od svih povrtnica salata je izuzetno osjetljiva na gubitak dragocjenih vitamina i minerala koje počinje kontinuirano gubiti čim se ubere. Drugo povrće poput mrkve ili rajčice ima vitamine u puno stabilnijem obliku.
Također treba imati na umu da danas klasični uzgoj lisnatog povrća sve češće zamjenjuje hidroponski uzgoj i to najčešće plutajući hidropon. Iako je ova metoda na papiru profitabilnija, činjenica je da se biljke u većini slučajeva hrane sintetičkim supstratima – čitaj umjetnim gnojivom.
Stoga u svom vrtu salatu uzgajam tijekom cijele godine budući da postoje ozime i ljetne sorte salati. Priznajem salata mi je posebno draga budući da je njen uzgoj lagan i brz, a berba obilata i slasna.
Salata (Lactuca sativa) je jednogodišnja biljka iz porodice glavočika kojoj također spadaju endivija, radič, čičoka, artičoka te manje poznati crni i bijeli korijen. Povjesno gledajući salata je stara povrtnica koja je bila sastavni dio jelovnika starih Egipćana. Nama poznatija hrskava kristalka nastala je tek u 19 st, a do tada su se korstile samo salate lisnatih formi.
Razlikujemo tri vrste salata:
Lisnate salate kao što samo ime govori imaju izdužene listove zelene, žuto-zelene ili smeđe-crvene boje, a neke od domaćih sorti su – Vučji jezik, Hrastov list, Sabljica
Rimske ili dugolisne salate omiljene su u meditersnkim zemljama jer bolje podnose visoke temperature, vanjski listovi ponekad se vežu ne bi li se u središtu razvili žuti mekani listovi.
Salate glavatice formiraju čvrste glavice od kojih one sa mekanim listovima ravnog ruba zovemo puterice, a one naboranih rubova i izraženih žila zovemo kirstalke ili ledenke.
Tehnika sijanja i uzgoja
Kod uzgoja salate važno je imati na umu da salata u fazi klijanja, ali i rasta ne podnosi visoke temperature odnosno klijavost joj je znatno umanjena, a biljka će brzo razviti cvjetnu stabiljku i poprimiti gorki okus. Sa sjetvom se može početi već u ožujku i može se sijati uzastopno nakon što niknu prvi listići. Ukoliko biljčicu presađujemo u zemlju najbolje je to učiniti pred večer i presadnicu dodatno zaliti.
Balkonski uzgoj salate
Salatno povrće sitnih listova idealno je za uzgoj u malim vrtovima i u posudama na balkonima. Biljčice poput potočarke, rukole, matovilca, tušta ili maslačka imaju plitko korijenje, te mogu rasti u posudama dubokim svega 8 cm. Gotovo sve vrste brzo dozrijevaju pogotovo ako je zemlja obogaćena humusom, a i pogodne su za višekratno rezanje.
Posude u koje se mogu saditi salate mogu biti svih veličina i oblika, samo je bitno da je omogućena dobra drenaža. Među balkonskim vrtlarima popularni su drveni okviri na čijem se dnu postavlja aluminijska mrežica za drenažu a postoje čak i stolovi čije nacrte za izgradnju možete pogledati ovdje.
Kod zemlje je bitno da je kvalitetna i po mogućnosti pomješana sa humusom budući da salata voli tlo bogato dušikom. Prilikom sijanja sjemenke se prospu po površini zemlje, nježno prekriju tankim slojem humusa i zaliju vodom. Sjemenke salate brzo kliju čak I na niskim temperaturama, tako da možete očekivati svoju prvu berbu već za nekoliko tjedana.
AUTORICA: Andreja Čoh