Uzgajanje sobnih i jestivih biljaka u stanu zna pomalo biti Sizifova muka. Svjesna sam da nemam idealne uvjete za njihovu brigu, no svejedno ih i dalje uzgajam. Zato je svaki odlazak u rasadnik za mene borba između razuma i strasti, pogotovo kada se nađem licem u lice s predivnim papratima u visećim košarama ili dvometarskim drvom života. I dok neke biljke doslovce fizički ne mogu držati u stanu, postoji generalni razlog zbog kojeg najčešće odustanem ili dobro, dobro razmislim hoću li uzeti biljku, a to je nedostatak prirodne rasvjete.
Od svih čimbenika neophodnih za rast biljke svjetlost je na prvom mjestu. Bez nje teško da ćemo uzgojiti bilo koju biljku, a posebno presadnice koje za pravilan razvoj trebaju dovoljno količine sunčeve energije. Upravo je nedostatak prirodne rasvjete jedan od najčešćih problema s kojima se urbani vrtlari/ice susreću kod uzgajanja biljaka u gradu.
Umjetna rasvjeta u stanu
Manjak svjetlosti u stanu rješava se korištenjem umjetne rasvjete koja danas više nije isključivo vezana za profesionalne rasadnike i uzgajivače već se na tržištu mogu naći proizvodi za kreiranje vlastitog kućnog rasadnika. Umjetna rasvjeta može u potpunosti eliminirati problem nedostatka prirodnog svjetla, ali i omogućiti određenu fleksibilnosti prilikom pozicioniranja rasadnika u stanu. Naime, rasadnik sobnog, začinskog ili jestivog bilja može se smjestiti u najmračniji kutak stana daleko od prozora bez bojazni da će biljke uvenuti uslijed nedostatka prirodne svjetlosti.
Rasvjetna tijela
U staklenicima za proizvodnju hrane danas se koriste različiti modeli rasvjetnih tijela za umjetnu rasvjetu. Od HID (high intensity discharge) koje uključuju MH ( metal halide) te HPS (high pressure sodium) i ksenonske žarulje do T5 ili fluorescentne žarulje.
Zbog relativno visoke učinkovitosti fotosintetskog maksimalnog zračenje oko 40%, najčešće se koriste HID lampe. Za kućno uzgajanje biljaka bilo da su sobne, začinske ili presadnice povrća taj tip rasvjete je skup i nije adekvatan jer emitira veliku količinu topline. U vlastitom rasadniku za presadnice raznih vrsta biljaka koristim se fluorescentnim žaruljama različitih marki proizvođača – Sylvania Daylight i Mammoth TCL neonke. Neonke označene sa “daylight” emitiraju 6500K što je dovoljno za vegetacijski razvoj biljke dok je za period cvjetanja biljci potrebno osigurati lampu koja emitira crveni spektar svjetlosti. Sobne biljke poput paprati osvjetljavam LED žaruljom kupljenom u Ikei i vrlo sam zadovoljna kako se drže na polici daleko od prozora. Priznajem, LED rasvjeta je skuplja, no cijene proizvoda polagano opadaju razvojem tehnologije, ali i njihovim sve većim korištenjem u staklenicima za proizvodnju hrane.
LED inovativni izvor umjetnog osvjetljenja za biljke
Specifičnost LED (light emitting diode) rasvjete je što ima visoku efikasnost fotosintetskog aktivnog zračenja 80 – 100%, nisku pogonsku temperaturu i lampe nisu velike. Jedno rasvjetno tijelo može imati diode s različitim tipovima valnih duljina svjetlosti poput moje lampe iz Ikea koje ima poseban spektar boja s više plavih i crvenih tonova. Također, LED lampe imaju znatno duži vijek trajanja, i do 50 000 sati u usporedbi s ostalim rasvjetnim tijelima.
Fotosinteza i svjetlost
Spektar sunčevog zračenja uglavnom se sastoji od tri dijela: ultraljubičastog (ultraviolet, UV), vidljivog svjetla (visible spectrum, VIS,) i infracrvenog ( infrared, IR). Za uzgajanje biljaka najvažniji dio spektra svjetlosti su valne duljine 400 i 700 nm područje u kojem je fotosintetsko aktivno zračenje intenzivno i nalazi se unutar spektra vidljive svjetlosti. Spektar duljina 400-520 nm sadrži ljubičaste, plave i zelene vrpce boja, koje utječu na vegetativni rast i fotosintezu.
U području valnih duljina 610-720 nm nalazi se spektar crvene vrpce i iznimno je bitan jer snažno utječe na vegetativni rast, fotosintezu, cvatnju i pupanje.
Valne duljine 720-1000 nm označavaju prijelaz između crvenog i infracrvenog svjetla i obilježavaju se kao tamno crveno svjetlo, a zaslužno je za klijanje i cvjetanje. Osim kvalitete svjetla, na rast i razvoj biljke utječe i količina svjetla odnosno njezin intenzitet koji utječe na fotosintezu odnosno fotokemijske reakcije unutar kloroplasta biljnih stanica. Kontroliranje fotoperioda odnosno trajanja svjetla treći je važan faktor koji će utjecati na oblik biljke, razvoj i cvatnju. Kako sunčevo zračenje ima širi spektar zračenja prilikom uzgajanja pod umjetnom rasvjetom potrebno je uzeti u obzir da su koliko je to moguće zastupljeni svi ti parametri.
Obične žarulje ne mogu se koristiti kao umjetna rasvjeta jer imaju slabi spektar valnih duljina potrebnih za uzgoj biljaka.
AUTORICA: Andreja Čoh